Kad NE treba raditi kontrolne ECHO preglede? Ispis E-mail

 

Pet postupaka o kojima bi trebalo razmisliti

 

Američko ehokardiografsko društvo, najveća svjetska organizacija vezana uz ultrazučno oslikavanje srca, objavilo je nove preporuke vezane uz pet ehokardiografskih postupaka koji su još uvijek primjetni u svakodnevnoj ehokardiografskoj praksi.

  1. NIJE POTREBNO ponavljati ehokardiografske preglede u bolesnika s beznačajnom valvularnom regurgitacijom.
    Trag mitralne, trikuspidne i pulmonalne regurgitacije vrlo je čest nalaz u 70-90% pojedinaca s inače normalnim ehokardiografskim nalazom te stoga nije povezan niti s jednim negativnim kliničkim ishodom. Za beznačajnu aortnu regurgitaciju, trenutno nije poznato da li ima utjecaja na klinički ishod u bolesnika s normalnim ehokardiografskim nalazom.
  2. NIJE POTREBNO ponavljati ehokardiografske preglede asimptomatskim, stabilnim bolesnicima koji imaju nepromijenjen šum/klik, ako prethodni pregled nije ukazao na srčanu patologiju.
    Nije indicirano ponavljati ehokardiografski pregled radi odgovora na isto kliničko pitanje, kada nije nađena srčana patologija na ranijem pregledu, a u međuvremenu nije došlo do pojave simptoma ili promjena u kliničkom statusu.
  3. Izbjegavati nepotrebne ehokardiografske preglede u preoperativnoj/perioperativnoj obradi bolesnika bez anamnestičkih podataka ili simptoma srčane bolesti.
    Perioperativna ehokardiografija koristi jedino kod prisutnih znakova ili simptoma kardiovaskularne bolesti ili patoloških nalaza kardioloških pretraga. Funkcija lijeve klijetke u mirovanju nije dosljedan predskazatelj perioperativnih ishemijskih događaja, pa čak i reducirana sistolička funkcija ima slabu prediktivnu vrijednost za perioperativne kardijalne događaje.
  4. Izbjegavati stres ehokardiografiju u asimptomatskih bolesnika koji ispunjavaju kriterije "niskog rizika" za razvoj koronarne bolesti srca.
    Stres ehokardiografija najviše se koristi kod simptomatskih bolesnika prilikom postavljanja dijagnoze obstruktivne koronarne bolesti srca. Postoji vrlo malo informacija o koristi stres ehokardiografije kod asimptomatskih pojedinaca u svrhu procjene kardiovaskularnog rizika, bilo kao samostalan test ili kao dodatak konvecionalnim čimbenicima rizika.
  5. Izbjegavati transezofagijsku ehokardiografiju (TEE) za otkrivanje srčanih uzroka embolizacije ukoliko je izvor otkriven, a terapijski plan kod bolesnika se neće mijenjati.
    Testovi čiji rezultati neće mijenjati terapijski plan ne bi se trebali ordinirati. Protokolom vođeno testiranje korisno je kada služi kao podsjetnik da se ne propusti neka od pretraga, no pri tome je nužno pristupati svakom bolesniku individualizirano. Iako je TEE siguran postupak, čak i mali stupanj rizika povezan s dijagnostičkim postupkom nije opravdan kada ne postoji očekivana klinička korist.

 

Literatura:

  1. http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-society-of-echocardiography/ 
  2. http://www.asecho.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=4466
 
 
Helix d.o.o. Copyright © 2011-2024 Hrvatsko kardiološko društvo