Kultura-negativni infektivni endokarditis (CNIE) i dalje predstavlja jedan od najvećih dijagnostičkih izazova u kliničkoj praksi. Unatoč napretku dijagnostičkih metoda, podaci o ovoj skupini bolesnika dosad su uglavnom potjecali iz manjih i selektiranih istraživanja.

Nova analiza temeljena na danskom nacionalnom registru NIDUS (NatIonal Danish endocarditis stUdieS) obuhvatila je 2.875 bolesnika s prvom epizodom lijevostranog infektivnog endokarditisa liječenih između 2016. i 2021. godine. Kultura-negativni oblik bolesti zabilježen je u 7,4 % bolesnika, što je manje nego u ranijim izvješćima.

U usporedbi s bolesnicima s kulturom pozitivnim endokarditisom, bolesnici s CNIE rjeđe su imali vrućicu i sepsu pri prijemu, ali su češće prezentirali embolijskim komplikacijama i valvularnom insuficijencijom. Veličina vegetacija bila je nešto manja, dok učestalost infekcije umjetnih zalistaka i potreba za kirurškim liječenjem nisu pokazale značajne razlike između skupina.

Posebno je zanimljiva uloga PET-CT-a, koji je korišten u približno dvije trećine bolesnika u obje skupine. Kod bolesnika s kultura-negativnim endokarditisom PET-CT je pridonio postavljanju dijagnoze u 13 % slučajeva, dok je kod endokarditisa umjetnih zalistaka dijagnostička korist dosegnula gotovo 50 %.

Autori zaključuju da kultura-negativni infektivni endokarditis nije jedinstven klinički entitet, već heterogena skupina različitih podtipova bolesti. Rezultati naglašavaju važnost individualiziranog dijagnostičkog pristupa te potvrđuju sve značajniju ulogu naprednih slikovnih metoda, osobito PET-CT-a, u dijagnostici bolesnika kod kojih standardne mikrobiološke pretrage ne potvrđuju uzročnika infekcije.

Cijeli članak pronađite na poveznici: https://www.jacc.org/doi/10.1016/j.jacc.2026.02.5114